Nesanica najčešće nastaje zbog jake zabrinutosti. Muče nas brige nametnute izvana. Nametnuto nam je kako trebamo imati ovo ili ono, napraviti ovo ili ono, postići ovo ili ono, izgledati ovako ili onako, bojati se ovoga ili onoga, strahovati nad ovim ili onim… U Hrvatskoj osim toga postoji jedna subkultura komunikacije koja podrazumijeva zabrinutost, ogovaranje i kukanje. Započnemo li razgovor, a da se nismo prethodno požalili na “teškoće” života, nitko nas ne shvaća ozbiljno. Tako nam se osjećaj zabrinutosti utiskuje u kosti. A problemi nesanice sve češći…
Osim izvana, brige dolaze i iznutra, od startnog stresa.
Drugi uzroci nesanice su: pogrešna prehrana, hormoni, duševni poremećaji, jake emocije, menopauza, buka, svjetlo, bolovi, lijekovi, noćni rad, problemi s dišnim sustavom i disanjem, problemi s kožom, svrbež, nemirne noge, premorenost, starost iznad 65. godina, problemi s mikrobiomom, probavom, imunitetom, jetrom, pankreasom, intoksikacijom, šećerom u krvi, teškim metalima, intolerancijama…
Blanka Vlašić, Janica Kostelić i Sanja Jovanović išle su za pobjedom. I sve redom imale su probleme sa štitnjačom. To je bila njihova cijena prelaska granica.
Stres u startu
Nismo svi isti i ne reagiramo svi podjednako na negativne okolnosti. Reakcija ovisi o psiho-fizičkoj konstituciji i o količini stresa koji u startu nosimo u sebi. Govor, hod i tenzija mišića najbrži su pokazatelji nečije konstitucije i količine “startnog” stresa koji netko nosi. Neki ljudi hodaju ulicom s osmjehom na licu, neki su mrki, neki opušteni, neki zgrčeni, neki pogrbljeni, neki uspravni, itd. Uspravljenost kralježnice pokazuje koliko serotonina kola žilama. A uspravljenost ovisi o samopoštovanju i poštovanju prema drugima.
Emocionalne traume iz prošlosti (iz djetinjstva ili nedavno stečene) memorirane su u tijelu i prisutne su u njemu svaki dan, 24 sata dnevno.
To je stres koji se nikad ne isključuje. Taj skriveni stres iz prošlosti “spava” u mišićima i kad god se nađemo u nekom novom izazovu, on se budi. Ponekad se taj stres “probudi” u obliku nesanica (npr. u menopauzi). Od tog stresa možemo se odmoriti samo kvalitetnim snom.
Kako ćemo reagirati na traume ovisi u kakvom smo stanju kada se trauma dogodi, a to stanje najviše od svega definira naša konstitucija. Konstitucija je skup fizičkih i psihičkih potencijala. Ako smo u okolini koja ih podržava, ostajemo zdravi s minimalnom količinom startnog stresa. Dakle, okolina je ključ. Nju sami biramo (iako ponekad mislimo kako nemamo utjecaja na nju).
Moramo potražiti svoje mjesto pod suncem, razvijati svoje potencijale i ostvarivati svoje želje. I moramo biti okruženi istomišljenicima. Ako smo u okolini koja nas ne podržava, sigurno je da će naše tijelo i naš duh biti napeti. A takva startna pozicija i nije ona s kojom želimo ulaziti u životne situacije. Posebno ne u stresove poput gubitka posla, gubitka voljenih, potresa, bolesti i slično.
Gdje je granica i što kada je prijeđemo?
Jedan od najočitijih znakova da ne živimo u skladu sa svojom konstitucijom je psihosomatska bolest. Onaj tko ide preko svojih granica ili mu druge osobe gaze granice ili pak ide daleko ispod svojih granica (kriterija, konstitucije) dobit će psihosomatsku bolest. To može biti gastritis, ulcerozni kolitis, gušavost, dijabetes, hipertenzija, migrena, bronhalna astma, svrbež, urtikarija, neurodermitis, angioedem, kronični zatvor, Chronova bolest, angina pektoris, infarkt, visoki tlak, aritmija, hipoglikemija, hipertireoza, kronična bol u leđima, reumatoidni artritis, spontani pobačaj, PMS, alergija, debljina… Patite li od nesanice uz neku od ovih bolesti, uzrok nesanice će biti lakše identificirati (očitije je). Tada se može krenuti sa rješenjima “iznutra”, a ne samo sa lijekovima. No, to zahtijeva naporan rad i promjene navika.
Razmotrimo stoga što možemo izdržati i preko kojih granica možemo ići. Pitanje je jesmo li prisiljeni svoje granice prelaziti svojom voljom ili mimo svoje volje. Velika je razlika.
Mene pojam “konstitucije” uvijek podsjeća na sportaše. Mnogo je talentiranih. Puno je onih koji imaju jaku želju. Ima ih koji su disciplinirani i uporni. Neki su mentalno jači, neki slabiji, ali svi moraju prevladavati prepreke. Sportaši stalno prelaze svoje granice, uglavnom svojom voljom, a nagrada je pobjeda.
Blanka Vlašić, Janica Kostelić, Sanja Jovanović išle su za pobjedom. I sve redom imale su probleme sa štitnjačom. To je bila njihova cijena prelaska granica. Je li to bila vlastita želja ili su to bili nametnuti ciljevi? Što je više toga nametnuto, više je stresa i veća je šteta.
Mi sami također prelazimo svoje granice, radeći stvari koje si sami namećemo ili koje nam drugi nametnu. Prelazimo svoje granice kada radimo s ljudima koje preziremo, kada živimo u gradu koji ne volimo, kada se udamo ili oženimo u obitelj s kojom nemamo ništa zajedničko, kada studiramo nešto što ne volimo, kada idemo terapeutu s kojim se ne možemo povezati, kada na silu vjerujemo ljudima kojima u biti ne vjerujemo, kada jedemo hranu koja nam ne odgovara, kada ne hranimo dušu onim što nas veseli…
Tijelo pamti
Sve se to računa, sve to tijelo pamti, sve je to miraz s kojim svakodnevno ulazimo u nove situacije. To je startna pozicija.
Život je jednostavno takav i nije baš lako utjecati na sve. Mislite li drugačije, onda ste samo pročitali gomilu slef-help literature koja laže da je sve moguće.
Osobe koje su postigle velike pozitivne promjene u svojim životima daju svoje formule uspjeha ostalima kao model postizanja cilja. To je njihov model, nije naš i nikad neće biti. Jer nemamo konstituciju osobe koja je napisala taj priručnik. I nikad nije baš tako idealno kako nam oni govore.
Vrlo dobro iz života znamo kako:
*
To ne znači da i mi to možemo. Zato će dobar self-help postavljati pitanja, radije nego davati odgovore i smjernice. Pitanjima će nas dovesti do realnih individualnih rješenja.
Važnost pravog pitanja
Postaviti pravo pitanje je najvažnije. Pravo pitanje osvješćuje, budi, daje rješenje. Individualno rješenje! Odgovaranjem na pitanja svaka osoba dobije cjelovitu sliku sebe i svog života. Uvidom u pravo stanje, nametnu nam se i rješenja, čak i prije nego nam ih terapeut servira.
Ne možemo li spavati, realno je reći da imamo velik problem. A kako bismo našli rješenje za svoju nesanicu u moru svakakavih izbora, prvi korak je spoznati:
Pravi uzroci nesanice
Pogledajemo koji su to uzroci nesanice, osim onih strašnih vanjskih okolnosti poput potresa, epidemije, gubitka voljenih osoba, materijalnih nesigurnosti što sve u konačnici vodi u strah za vlastiti život.
Jetra
Jedan od najvažnijih organa na koji moramo misliti kod nesanice je jetra. Ona je, između ostalog, zadužena za oslobađanje tijela od nakupljenih štetnih tvari, a kažu i od nakupljenih štetnih emocija. Sve se vrti oko jetre. Spavanje, hormoni, energija, bijes, žudnja za hranom, količina raspoloživih nutrijenata, probava…
Bolesna, lijena, “začepljena”, umorna i nefunkcionalna jetra siguran je put ka nesanici. Zato je jedan od prvih koraka rasteretiti jetru, detoksicirati je, obnoviti jetrene stanice, osloboditi je masti, nahraniti i omogućiti joj da radi svoj posao – čisti. Alkohol je najveći neprijatelj jetre, uz lijekove i slatko-masnu hranu (keksi, kolači..).
60% osoba ima NAFDL masnu bolest jetre (ne-alkoholom stečena masna jetra). Njemački preparat koji dokazano liječi NAFDL masnu bolest jetre je Hepafast. Dvotjedna detoksikacija Hepafastom preporuča se svima iznad 35. godine života i svakome tko ima problem s nesanicom, hormonima, probavom. Hepafast možete dobiti samo od licenciranog liječnika, a u Hrvatskoj ga možete naručiti na mail: .
Najuočljiviji simptomi masne jetre su, osim navedenog, umor i povećan opseg struka, a liječnik će još provjeriti i lipidni status, BMI, FLI, GGT i UZV.
Ostali uzroci nesanice
*
Kortizol
Kortizol regulira šećer u krvi, tlak, imunitet i s pojavom večeri on se fiziološki smanjuje. Može biti kronično visok zbog dugotrajnog stresa ili akutno visok zbog večernjeg pijenja alkohola, kave ili kasnog vježbanja. Previsok kortizol u dugotrajnom stresu suprimira serotonin. Dakle, smanjuje osjećaj zadovoljstva pa se ravnoteža okreće na stranu nezadovoljstva, brige, napetosti.
